Monster: The Ed Gein Story

Premijera: 3. oktobar 2025.

Nakon „Dahmera“, Netflix i Ryan Murphy nastavljaju antologijski niz koji istražuje najmračnije likove američke istorije. Treći deo franšize, Monster: The Ed Gein Story, prikazuje priču o čoveku čiji su zločini postali mit — o tihom farmeru iz Viskonsina koji je nadahnuo Psycho, The Texas Chain Saw Massacre i Silence of the Lambs.
Ali nova sezona ne želi samo da ponovi šok: ona postavlja pitanje — zašto nas ovi ljudi toliko fasciniraju?

Ed Gein (Charlie Hunnam) živi u ruralnom Plainfieldu, daleko od civilizacije. Naizgled običan čovek — povučen, ljubazan, pomalo čudan. Ali ispod površine, u kući punoj prašine, molitvenih knjiga i porculanskih lutki, krije se nešto drugo: rituali, krhotine tela, komadi kože pretvoreni u nameštaj i relikvije.
Kada policija otkrije zločine, Amerika gubi dah. No, ono što serija Monster: The Ed Gein Story čini drugačijom jeste to što ne pokušava da šokira, već da razume: kako se u čoveku rađa ideja da „sačuva“ majku — ali ono literally!?

Za razliku od prethodnih sezona (Dahmer i Menéndez), ovde Ryan Murphy menja ton. Umesto krimi-dokumentarizma, Ed Gein Story ima strukturu psihološkog romana.
Charlie Hunnam u glavnoj ulozi ne igra „monstruma“ — on igra usamljeno dete odraslo u kući straha, gde religija i potiskivanje postaju gorivo za ludilo. Njegov Ed Gein nije demon, već čovek koga društvo nikada nije videlo, dok nije postalo kasno.

Ed Gein je bio stvarna osoba, ali i arhetip američkog straha: farmer koji živi sam, okružen kukuruzima i tajnama. Serija sugeriše da horor ne počinje ubistvom, već usamljenošću — tim beskrajnim tišinama sela, gde se ništa ne menja i gde svaka misao može da postane mit.
Murphy koristi motive iz filmova koje je Gein inspirisao: ogledala, kade, vrata koja škripe, ali sve u funkciji jedne veće priče — o zemlji koja se pravi da ne zna šta se događa iza njenih sopstvenih vrata.

U jednom intervjuu, producenti su rekli da je cilj bio da se prikaže „Amerika pre nego što je izgubila nevinost“ — i kako je upravo taj gubitak nevinosti oblikovao našu pop-kulturu.

Serija jasno poručuje da priča o Geinu nije samo o zločinu, već i o našoj fascinaciji zlom.
U jednoj od ključnih scena, novinar iz lokalnih novina kaže:

“People want to believe in monsters. It makes them feel safe — because monsters are rare.”

Ali Murphyjevo čitanje sugeriše suprotno: zlo nije retkost, ono je produžetak našeg ćutanja. Monster: The Ed Gein Story time postaje i priča o medijima, o prvim naslovima koji su od užasa napravili mit, o američkoj opsesiji “pravim zločinima” — temi koja nas i dalje hrani, dok se pravimo da je osuđujemo.

To je studija o Americi — o zemlji koja svoje traume pretvara u pop-kulturu i svoje ubice u likove sa majica. Serija ne nudi katarzu. Nema spasenja, nema moralne pouke. Samo tišina i osećaj da se granica između zločina i fascinacije nepovratno izbrisala.


The Chair Company (HBO MAX)

Premijera: 12. oktobar 2025.

HBO Max se ove jeseni ponovo poigrava granicama između komedije i teskobe. Nova serija The Chair Company, kreacija Dava Nevela i Tima Robinsona (poznatog po kultnom I Think You Should Leave), nudi savršen portret apsurda u kojem živimo — sveta otvorenih prostora, zatvorenih umova i nasmejanog ludila koje pulsira ispod svake korporativne fraze.
Serija spaja humor, paranoju i egzistencijalnu satiru, pretvarajući običnu kancelariju u pozornicu modernog pakla.

U središtu radnje nalazi se Eli Trask (Tim Robinson), menadžer u korporaciji The Chair Company, gigantu koji proizvodi — stolice. Od ergonomskih modela za IT sektor do luksuznih kancelarijskih fotelja za političare, njihovi proizvodi su svuda.
Ali ono što serija odmah razotkriva jeste da „stolice“ nisu važne: one su metafora.
Firma je zapravo ogromna mašina za opsesiju statusom, nadzorom i kontrolom, u kojoj svaki zaposleni postaje samo deo mehanizma.

Kada se jedan od direktora misteriozno „povuče“ nakon internog sastanka, Eli počinje da sumnja da kompanija ne prodaje samo nameštaj, već i nešto mnogo mračnije. U njegovim pokušajima da sazna istinu, stvarnost se polako raspada: zidovi dišu, lift priča, a stolice počinju da se ponašaju kao ljudi.

The Chair Company stoji na raskršću dva žanra — crne komedije i psihološkog trilera.
U stilu serija poput Severance (Apple TV+) i Succession, humor i nelagoda se prepliću u svakom kadru. Dok su dijalozi puni korporativnog žargona i „motivacionih mantri“, ton je istovremeno groteskan i turoban.

Režiserka Nina Menkes koristi sterilnu belinu kancelarija, hladne tonove svetla i minimalističku scenografiju kako bi stvorila osećaj kliničkog ludila. Svi deluju smireno, ali nešto je duboko pogrešno.

Jedna od najcitiranijih scena iz prve epizode već je postala viralna: tokom sastanka o „poboljšanju ergonomije“, zaposleni u krugu ponavljaju marketinški slogan – „We support your

U srži The Chair Company nalazi se ideja da je rad postao novi oblik vere.
Likovi u seriji govore o „misiji“, o „kompanijskim vrednostima“, o „porodici u firmi“ — a sve vreme deluju usamljeno, izgubljeno i iscrpljeno. Kroz humor i apsurd, autori pokazuju kako moderna radna kultura koristi rečnik spasenja da bi opravdala izgaranje.


It: Welcome to Derry (HBO MAX)

Premijera: 26. oktobar 2025.

Dobrodošli u Derry, prošireni univerzum Stephena Kinga koji nas vraća u istoriji na događaje pre poznate knjige i filma koji nam je uterao strah u kosti od klovnova.

Premijera je zakazana za 26. oktobar na HBO Maxu i ovo je njihov glavni adut ovog meseca.

Trejler ističe mračnu atmosferu i nagoveštava da priča neće biti samo nastavak horor priče,  već i dublje istraživanje korena zla u Derryju.

Radnja serije smešta se u 1962. godinu, što je 27 godina pre događaja iz filma It (2017).

U priču dolazi porodica Hanlon — Leroy i Charlotte s malim sinom Willom — koji se sele u Derry, Maine, i tu počinju da se pojavljuju jezivi incidenti: nestanci, neobjašnjive sile, mračne tajne skrivene ispod površine grada.

Serija će proširiti „interlude“ delove iz romana It — one epizode iz prošlosti koje Mike Hanlon istražuje u originalnom delu, a koje ukazuju na istoriju nasilja, misterije i veze grada sa čudovištem.

Jedan od značajnih elemenata koji najavljuju da će serija dublje ići u pozadinu grada jeste “Black Spot” — društveni klub koji je bio važan za afroameričku zajednicu u Derryju, i događaj u kome je taj klub metastazirao u nasilje i rasne tenzije.

HBO Max ovog oktobra donosi jedan od najiščekivanijih horor projekata godine — seriju It: Welcome to Derry, prequel adaptaciju smeštenu u šezdesete godine prošlog veka, mnogo pre nego što će dečaci i devojčice iz Losers Cluba zakoračiti u mračne kanalizacije grada Mainea. Ovo nije samo povratak klovnu Pennywiseu, već povratak korenu straha – onome što čuči u srcu svakog malog grada, pod slojem pristojnosti i ćutanja.

Serija je postavljena u 1962. godinu, 27 godina pre događaja iz filma It (2017), i donosi novu porodicu u centar priče — Hanlonove. Leroy (Jovan Adepo), njegova supruga Charlotte (Taylour Paige) i njihov sin Will (Blake Cameron James) doseljavaju se u Derry, verujući da počinju mirniji život. Umesto toga, nailaze na zlokobni niz nestanaka, prikaza i neobjašnjivih dešavanja koja polako razotkrivaju istoriju nasilja zakopanu ispod ulica i zidova grada.

Kreatori Andy i Barbara Muschietti (poznati po filmskoj adaptaciji It) želeli su da prošire svet Stephena Kinga ne samo kao niz horor epizoda, već kao istoriju zla koje ima korene u društvenim nepravdama. Jedan od središnjih motiva serije je “Black Spot” — klub afroameričke zajednice, simbol slobode i zajedništva, koji biva uništen u eksploziji. Taj događaj, duboko urezan u roman, ovde postaje centralna metafora: strah u Derryju nije samo natprirodan, već i sistemski, ljudski.

Režiser Andy Muschietti je u intervjuima najavio da Pennywise (Bill Skarsgård, koji ponovo preuzima ulogu) neće biti prisutan od prve epizode — već da će “njegova senka biti sveprisutna”. Muschietti poredi taj pristup sa Spielbergovim Jaws: „Kada se čudovište ne vidi, ono postaje još strašnije.“
Zato se prvi deo serije fokusira na atmosferu: na decu koja govore o „balonima koje samo oni vide“, na svetla koja trepere, na rupu u podrumu iz koje se čuje tihi smeh. To je It bez klauna — ali sa istim osećajem nelagode, kao da se grad sam polako budi u nešto demonsko.

Ako su filmovi It bili suočavanje sa detinjstvom, ova serija je suočavanje sa istorijom. I upravo u tome leži njen značaj: pokazuje da se horor ne završava kad odrasteš — on samo menja oblik.


The Last Frontier (Apple TV+)

Premijera: 10. oktobar 2025.

Na prvi pogled, The Last Frontier deluje kao klasičan “survival” triler u snežnim prostranstvima Aljaske. Ali nova Apple TV+ serija ide dublje — iza ledenih pejzaža krije se priča o čoveku koji se suočava ne samo sa prirodom, već i sa sopstvenom prošlošću.
Serija se premijerno prikazuje 10 oktobra 2025. godine, i spaja klasični motiv izolacije s moralnim nemirom savremenog doba: koliko daleko čovek može ići da bi sačuvao red, ako red više ne postoji?

Radnja počinje usred mećave: vojni transportni avion sruši se u zabačenom delu Aljaske, u blizini male policijske stanice. U avionu su se nalazili federalni zatvorenici, ali nakon pada — tela nema. Nestaju u tundri, u šumi i magli, a uskoro počinju nestajati i meštani.

U središtu priče je Frank Remnick (Jason Clarke), američki maršal koji živi sam u napuštenom gradiću i godinama pokušava da zaboravi šta je izgubio. Kada otkrije da iza pada aviona stoji organizovana sabotaža, on mora da bira između zakona i instinkta, reda i osvete.
Sve se dodatno komplikuje kad se pojavi lik koji možda i nije ljudskog porekla — suptilni element misterije koji Apple TV+ drži u tajnosti, ali koji, prema najavama, menja tok poslednjih epizoda.

Ono što odvaja The Last Frontier od sličnih trilera nije samo zaplet, već način na koji koristi prostor. Aljaska ovde nije kulisa — ona je lik. Kamera naglašava beskrajne snežne ravnice, planine koje izgledaju kao zidovi i nebo koje nikad ne prestaje da svetli.

Apple TV+ poslednjih godina sve češće eksperimentiše s “sporim spektaklom” — produkcijama koje izgledaju grandiozno, ali pričaju tiho. The Last Frontier savršeno se uklapa u taj trend.
Vizuelno, serija je raskošna: kadrovi helikoptera koji lebde nad zaleđenim jezerima, refleksije zvezda na snegu, svetlost koja traje samo nekoliko minuta dnevno. Ali iza estetike krije se pesimistična misao — da civilizacija možda nikada nije bila toliko krhka.


Down Cemetery Road (AppleTV+)

Premijera: 29. oktobar 2025.

Apple TV+ nastavlja svoju saradnju sa piscem Mickom Herronom, autorom globalno hvaljene špijunske sage Slow Horses. Ovog puta, umesto ciničnih agenata i političkih spletki, stiže priča o gubitku, opsesiji i lažima koje gradimo da bismo preživeli.

Serija Down Cemetery Road, čija je premijera planirana za kraj oktobra 2025. godine, donosi introspektivan triler koji spaja britansku atmosferu, emocionalni realizam i tihi horor svakodnevnog života.

Priča počinje mirno, gotovo banalno: u predgrađu Oxforda, nakon misteriozne eksplozije kuće, nestaje malo dete. Komšije ćute, policija ne zna ništa, a vest se ubrzo gubi u lokalnim novinama.
Jedina koja ne može da pusti stvar da ode u zaborav je Sarah Tucker (Ruth Wilson) — mlada žena koja oseća da se iza tišine krije nešto dublje.
Pomaže joj Zoë Boehm (Emma Thompson), privatna detektivka čiji je cinizam samo maska za previše izgubljenih slučajeva. Njih dve se udružuju i ubrzo otkrivaju mrežu tajni, lažnih identiteta i neizgovorenih trauma koje vode daleko od mirnog Oxforda, pravo u političko podzemlje i lične demone.

Roman Down Cemetery Road objavljen je još 2003. godine, mnogo pre nego što je Herron postao poznat po Slow Horses. Ali ovde se već vidi njegov zaštitni znak: spoj britanskog humora i melanholije, likovi koji su istovremeno duhoviti i duboko oštećeni, i svet koji se raspada, ali s osmehom.

Down Cemetery Road ne koristi klasičnu estetiku trilera — nema jurnjave, nema efekata. Umesto toga, sve je u atmosferi. Ulice su mokre, nebo je sivo, kamera se zadržava na licima koja kriju više nego što govore.

U poređenju s Slow Horses, ovo je triler u manjem ključu, ali dubljeg odjeka — manje o sistemu, više o ljudima izgubljenim u njegovim pukotinama.